Istraživači sa Univerziteta u Essexu su nedavno, u saradnji sa AFS-om, dovršili 18-mjesečnu studiju „Utjecaj življenja u inostranstvu“ (The Impact of Living Abroad) koja je obuhvatila gotovo 2500 učesnika AFS programa razmjene učenika, kao i kontrolnu grupu od 578 učesnika. Projekt je istraživao centralne komponente interkulturalnog kontakta: akulturacijski stres, kulturalno učenje, međugrupne kontakte i utjecaj kulturalne distance.

Mi u AFS-u znamo da domaćin porodice igraju ključnu ulogu u iskustvu interkulturalnog učenja. Porodice su među prvim pripadnicima nove domaćin kulture koje učesnik programa u razmjeni upozna, te često osobe s kojima provodi najviše vremena tokom svog iskustva. Porodice upoznaju učenike u razmjeni sa kulturalnim tradicijama, podržavaju njihovo učenje jezika, služe kao „kulturalni informanti“ i pružaju bazu za novu socijalnu mrežu koja će dopuniti mrežu koju je učenik ostavio u svojoj domovini.

Studija je nadalje utvrdila da odnos između učenika u razmjeni i njegove domaćin porodice znatno utječe na učenikovu sociokulturalnu i psihološku adaptaciju, kao i općenito njegovo iskustvo razmjene. Istraživači ovdje definišu sociokulturalnu adaptaciju kao prilagođavanje na životni stil, društvene norme, korištenje jezika i druge praktične elemente u stranoj kulturi; dok se psihološka adaptacija odnosi na osjećaj pripadanja, osjećanja i druge emocionalne aspekte boravka u novoj okolini.  Evo i kako:

  • Snažna socijalna identifikaciju sa članovima domaćin kulture, a posebno domaćin porodice, povezana je sa uspjehom. Što se više učenik u razmjeni vidi dijelom domaćin zajednice i osjeća jaku povezanost s njom, to će najvjerovatnije imati pozitivniji proces adaptacije.
  • Usvajanje tradicija domaćin kulture koje se najčešće uče direktno od domaćin porodice, imaju pozitivan efekt na adaptaciju. Učenici u razmjeni se veoma dobro prilagođavaju kada nastoje da usvoje lokalne običaje i načine ponašanja u novoj okolini.
  • Kvalitetan kontakt – ili količina vremena dobrih, bliskih i snažnih interakcija – sa članovima domaćin zajednice, a posebno domaćin porodice, pored sa uspješnom adaptacijom, dovodi se u vezu i sa drugim pozitivnim rezultatima, poput:
    • unaprjeđenje kros-kulturalne kompetencije koja se u ovoj studiji definiše kao sposobnost odgovarajućeg prilagođavanja na novu kulturalnu okolinu i interakcije sa ljudima iz različitih kultura,
    • visoka satisfakcija životom tokom razmjene,
    • povećanje nivoa kulturalnog znanja i to kako o domaćin zajednici, tako i o zajednici u domovini, te
    • pozitivna evaluacija iskustva razmjene.

Drugim riječima, domaćin porodice igraju odlučujuću ulogu u tome koliko će interkulturalno umješan, kulturalno obavješten, sretan i zadovoljan biti učenik u razmjeni. Upoznavajući domaćin porodice sa AFS edukativnim ciljevima i osiguravajući da su dobro pripremljene da pomognu facilitirati učenje učenika u razmjeni, kao i da i sami uče, AFS optimizira svoj edukativni utjecaj, kao i utjecaj svoje misije.

Tekst preuzet sa ICL Blog-a. Više infomacija o studiji se može pronaći i u magazinu Intercultural Link.